Sljedeće odredište koje preporučamo za izlet tijekom toplih i dugih dana što slijede je Park prirode Vransko jezero.
Park prirode „Vransko jezero" predstavlja jedinstveno močvarno područje u našem priobalju. Najveću vrijednost sa stanovišta biološke raznolikosti daju mu prostrani tršćaci i uski pojas poplavnih travnjaka, koji se prostiru na području ornitološkog rezervata, a važna su staništa za ptice. Zabilježeno je ukupno 234 vrste ptica, od čega čak 102 vrste gnijezde na području Parka. Ovo je područje od međunarodne važnosti kao odmorište i hranilište ptica selica. Naime, preletničke populacije 140 vrsta ptica iz Srednje, Sjeverne i Istočne Europe koriste ovo područje kao dio svog selidbenog puta.
Većina jezera te samog parka prirode nalazi se u Zadarskoj županiji, dok manji južni dio parka obuhvaća sjeverni rub naše županije. Upravo u njemu se nalazi prokopani kanal koji povezuje jezero s morem te sportsko – ribarska lučica Prosika. Do njih se lako dođe vozeći se magistralom kraj Prosike i skrenuvši desno poslje male table koja pokazuje na Vransko jezero – ulaz Prosika.
Do samog ulaza treba proći i kratku neasfaltiranu cestu koja se pruža uz sam kanal. Kanal je prokopan 1770. godine nakon 18 godišnjih radova po odluci grofa Franje Borellia. Konačna njegova širina od 8 metara postignuta je 1948. godine.
Na samom kraju kanala gdje se more uljeva u jezero nalazi se info centar. Tu se nalaze lučica za privez brodova, u tradicijskom stilu obnovljena ribarska kućica iz 19. stoljeća, sanitarni čvor, drvene klupe i stolovi za posjetitelje te natkrivena kućica s kaminom za roštilj. Osim toga postavljeno je i nekoliko poučnih tabli koje opisuju povijesno i prirodno bogatstvo tog dijela jezera. Pokraj same lokacije lako je uočljiva promatračnica za ptice s koje se kad je lijepo vrijeme pruža pogled na cijelo jezero. Cijela lokacija je dobro obnovljena i uređena za posjetitelje.
Za šetnju je najbolje krenuti na jug. Uz navedene poučne table, brzo se stiže do mjesta koje se naziva Jugovir. Ovdje za vrijeme jakog južnog vjetra radi podizanja razine mora, more izvire prema jezeru podzemnim kanalom. Taj podzemni kanal najfrekventniji je dio migracijskog puta koje koriste jegulje poslije mriješčenja za vraćanje u Sargaško more. Zbog toga je grof Borelli podigao masivnu kamenu pregradu koja se koristila za hvatanje jegulja. U izvornom obliku obnovljena kućica pokraj toga služila je kao stražarnica jer je u to vrijeme jegulja bila omiljena poslastica lokalnom puku.
Šetnjom od pola sata stiže se do kraja poluotočića Babin škoj značajnog po arheološkim ostacima iz različitih povijesnih razdoblja. Među ostacima mogu se pronaći ruševine zidina liburnskog obrambenog sustava koje su napravljene oko 2000. g. pr. K., liburnski tumulus iz 18. st. pr.K., ostaci kasno antičkih zidina iz 4. stoljeća, te mletačka pogranična stražarnica iz 16. stoljeća. Točne lokacije ovih povijesnih spomenika istaknute su na poučnoj ploči koja se nalazi na samom Babinom škoju kako bi ih posjetitelji lakše pronašli razbacane po poluotočiću. Staza završava kraj dvije nastanjene kuće lokalnog stanovništva koje se bavi ratarstvom i stočarstvom na poluotočiću. Nazad se ide istim putem.
Ukoliko posjetitelji žele i dulje staze za hodanje ili za vožnju biciklom može se ići i dugom stazom koja vodi oko cijelog jezera. Bicikl se može i unajmiti u parku te također što je jako privlačno može se unajmiti i kanu.
Uživajte i želimo Vam što više vremena u prirodi!
